Cijena
U drugom dijelu svog izvještaja s konferencije FOWA Expo, objavljenog danas na Biznisblogu, Goran Pilipović kaže:
Mislim da smo mi daleko, naročito kada se čuje priča “to i nije bio neki startup, više kao eksperiment jer je budžet bio tek nekoliko desetina hiljada dolara”… pa, ovaj… šta je onda startup? Budžet od desetak miliona? To je za velike igrače nikakva lova, a tu je možda šansa nas sa jeftinijim ulaznicama.
Ne znam kakva je situacija u Srbiji, ali ove rečenice su me zaintrigirale da probam napraviti kalkulaciju, koliko bi u Hrvatskoj koštao startup u njegovoj najranijoj fazi. Kao prvo trebalo je suziti mogućnosti definiranjem nekih pretpostavki, pa možemo zamisliti startup koji ima sljedeće osobine: projekt Web servis koji se temelji isključivo na softverskom rješenju, a rade ga tri partnera — recimo dva developera i jedan content man/designer — full-time tijekom šest mjeseci u malom unajmljenom prostoru. Osnovna pretpostavka je da će nakon tih šest mjeseci ekipa imati funkcionalni prototip s kojim mogu ili tražiti dalje investicije ili krenuti u komercijalni rad.
Naravno da se ove pretpostavke mogu varirati do besvijesti, te sam tako primjerice svjesno odabrao varijantu koja je skuplja ali efikasnija (unajmili su prostor umjesto da rade kod kuće), ali u ovom ću se postu fokusirati na ovu varijantu; ukoliko se vaša varijanta razlikuje, slobodno ju modificirajte.
Dakle, krenimo stavku po stavku:
- Tri developera: Jedna od osnovnih pretpostavki jest da ekipa projekt radi puno radno vrijeme (i više), a ne uz studij ili neki drugi posao. Isto tako ću pretpostaviti da dobivaju neku prosječnu plaću u struci, te da su prijavljeni na puni iznos, sa svim beneficijama (zdravstveno i mirovinsko) kao i bilo koji drugi zaposlenik, te da nemaju djece i prijavljeni su u Zagrebu. Ovo je daleko od najpovoljnije varijante, dakle ovdje ima dosta mjesta za racionalizaciju. 249.000 kn
- Unajmljeni prostor: Otprilike tridesetak kvadrata, izvan strogog centra, s osnovnom infrastrukturom (telefon, struja, WC) i namještajem (po stol i stolica za svakog). Nešto slično onome što je Borja našao za Plan B. 19.000 kn
- Pristup Internetu: Pretpostavimo najčešću varijantu, a to je T-Comov MAXadsl, naravno s flat rateom i bandwidthom od 2 Mb. 1.600 kn
- Računala: Kako smo rekli da je u pitanju strogo softversko rješenje, odnosno Web aplikacija, logično je da sva trojica naših poduzetnika imaju vlastito računalo (nekakav laptop srednje klase) a tu je i razvojni server (jače stolno računalo s Linuxom) te dodatna infrastruktura (routeri i druga mrežna oprema, hosting za vlastiti Web site itd). 35.000 kn
Ako nisam zaboravio ništa značajno, prema sadašnjim cijenama u Hrvatskoj i Zagrebu naš trojac bi za šestomjesečni inicijalni razvoj svog Web projekta trebao budžet od nekih 305.000 kn, što preračunato u glavnu valutu svjetske startup scene iznosi nekih $59.000 USD (odnosno oko 42.000 EUR), što odgovara “eksperimentalnom” budžetu kojeg spominje Goran (i još je uvijek manje od cifre koju za planirana tri mjeseca rada dobivaju pobjednici SeedCampa). Pritom možemo slobodno reći da u ovoj kalkulaciji ima još puno prostora za variranje, čime bi konačni budžet mogao biti daleko manji. No, čak i uz takvo žongliranje — može se raditi od kuće, momci mogu dobivati manje plaće i ne moraju biti prijavljeni itd. — ostaje činjenica da se sve te troškove na kraju netko mora platiti, čak i ako to nije odmah očito (ako radimo iz roditeljskog stana i ne isplaćujemo si plaću, roditelji nas financiraju; ako koristimo vlastito računalo, i njega smo platili; ako koristimo prijateljev hosting, njemu smo dužni…).
Ovdje ne mogu ne spomenuti i moj osobni trn u peti, a to je da najveći trošak predstavljaju plaće. I to ne zato što sam im dodijelio prevelike plaće, već zato što su davanja u našoj zemlji jednostavno enormna, a naročito ona za zdravstveno osiguranje (koje je kako dobro znamo na katastrofalno niskoj razini). U konkretnom primjeru, od navedenog budžeta naši momci tijekom tri mjeseca prime svega po 45.000 kn, odnosno 135.000 kn ukupno, dok državi ide čak 114.000 kn! Kad ne bi bilo tog davanja (što nije moguće niti to zagovaram — svaka država mora imati barem poreze — ali bi se moglo višestruko smanjiti), ukupan budžet iznosio bi svega oko 190.000 kn (36.700 USD, odnosno 26.000 EUR).
U svakom slučaju, inicijalni kapital potreban za razvoj prototipa i nije tako velik kako mnogi misle. Jasno, još uvijek ostaje pitanje kako do tog kapitala doći, ali to je već tema za drugi put; ovdje ću spomenuti samo da mnogi od nas taj kapital već imaju, samo toga nisu svjesni.
Popularity: 57% [?]
Imam osecaj da bi za te pare ovde kod nas (na balkanu) mogli i avion da napravimo
Ne znam, evo ja sam upao sad u neku startap pricu i iako sam u startu mislio da bih sve mogli izgurati sa 2-3 hiljade evra, suma ce biti veca
Treba razlikovati dvije cifre: realni budžet, te ono što će zaista biti potrošeno.
Počeh da pišem odgovor pa sam shvatio da sam previše napisao za jedan komentar i odlučio da napišem post. Dakle, Berislave, umesto mog komentara moraćeš da pročitaš post na mom blogu: http://bluesman.utp-code.com/archives/80/cena-fiktivnog-startup-a-u-srbiji/
:)
Berislave, mislim da samo u nekim slučajevima trškovi mogu biti kao što je ovde navedeno i da su cifre dosta nerealne za naše uslove i to je bacanje para ili preciznije rečeno nenamensko trošenje sredstava. Ako je starup u pitanju onda znači da je kapital skroman i da je svaki evro važan.
U samom startu projekta treba da se odredi vođa / menadžer projekta koji će da raspolaže sredstvima i da svede troškove na minimum.
1. Plate mogu biti dosta manje i ne moraju baš svi da budu prijavljeni dok projekat ne počne sa komercijalizacijom.
2. U toj fazi projekta, svaka iole veća soba može da se preuredi kao kancelarija i da atmosfera bude prijatnija nego u nekom lokalu.
3. …
4. Ako su developeri to znači da imaju vlastite računare i da u slučaju punog radnog vremena mogu da ih koriste i u sobi-officu gde se projekat razvija.
Dakle, uz manje plate i poreze, bez plaćanja radnog prostora i kupovine računara projekat bi mogao da se izgura sa mnogo manje novca.
To su moja iskustva i mišljenje.
Takođe, mislim da si zaboravio i segment marketinga u celoj priči, jer za 6 meseci rada deo novca se mora utrošiti i na promociju samog proizvoda.
Nikola, otprilike sam ja to napisao, samo mi nije jasno ovo za makreting. Ne verujem da neko radi marketing (osim mozda nekog teasera) kada projekat jos nije gotov.
1. Developeri - kolege iz Srbije najvjerojatnije nemaju dobar uvid u plaće developera u Hrvatskoj. Berislav je poprilično točno odredio prosječnu plaću za koju bi i bolji developer pristao raditi kraće vrijeme na perspektivnom projektu. Moj kum ima bratića u Novom Sadu koji ima osjetno manju plaću, ali je i život puno, puno jeftiniji. Kad on dođe u .hr njemu je ovdje sve strašno skupo. Za .hr prilike je Berislav odabrao realni trošak. To je brutto. Developeri dobijaju manje od 1000€. Prijaviti ili ne? Mlađima to nije problem, oni koji imaju obitelj je to pod obavezno.
2. Prostor - u drugim gradovima u .hr može se smanjiti na pola (npr. Gorica). Ali tu su i troškovi prostora (npr. struja).
3. Ok, 4. Developeri mogu imati i vlastita računala pa trošak može biti nula.
Prostora za smanjenje troškova ima, ali je dosta mali (barem ovdje).
A što se tiče dužine projekta (6 mjeseci, 3 mjeseca) to ovidi o njegovoj kompleksnosti. Jednostavnije aplikacije je moguće napraviti i za kraće vrijeme, ali neophodno je određeno razdoblje za testiranje i prilagođavanje korisnicima.
Ne zaboravimo što je flickr trebao biti u početku.
ipak mislim da je goran u svojoj procjeni puno bliži realnom trošku startupa, barem prema mojim iskustvima.
također, izbacio bih troškove nabave opreme, a priča oko najma prostora za razvoj projekta čini mi se suvišnim troškom.
također, ne znam tko bi sam sebe prijavio na punu plaću sa svim beneficijama, ako samostalno financira projekt. Jednako rasipnički je dati sebi šest mjeseci vremena za razvoj (6*3= godina i pol dana vremena!)
Ovo što je Berislav bacio na papir je idealni scenarij, ali… u stvarnosti stvari ipak drugačije funkcioniraju. U stvarnosti radiš od kuće, na vlastitoj kanti, jedva osnuješ firmu i prijaviš se na minimalac, žuriš da što prije završiš ne bi li počeo zarađivati, stvar izbaciš vani i onda razvijaš i prilagođavaš.
Naravno, treba reći da nisam programer - ja sam u puno goroj poziciji
@Goran - Pogrešno sam se izrazio. Mislio sam na planiranje dela novca za promociju nakon početka rada, u prvim mesecima. Međutim, to i ne bi trebalo da bude deo teksta jer je Berislav računao troškove samo tokom realizovanja tehničkog dela.
p.s Video sam tvoj post tek nakon dodavanja komentara
Hmmm, 45k€ za startup u hr za prosječnog (mislim na imovinsko stanje) web developera? Teško. Ovo je idealna situacija za nekog riješenog stambenog pitanja, bez kredita i sa debelom ušteđevinom. Slažem se sa nikolom, prostor je nepotreban (bar u početnoj fazi) kompve ionako svi imaju, dedicated hosting i nije tako skup itd.
@vuk: pravo je pitanje kakav je projekat. Ako sam ja dobro shvatio, pričamo o situaciji kada je sve definisano, postoji plan, koncept i tačno se zna šta se radi, a ne da sednu 3 lika “hajde da napravimo nešto - smislićemo usput šta”
Ako se tako radi, može da prođe i 2 godine, zar ne?
Ako ćemo realno, kakav profil je potreban za jedan prosečan projekat? Recimo da backend radi jedan kick-ass developer, onda jedan GUI stručnjak koji može čak i honorarno da odradi design / UI, i jedna osoba koja je “devojka za sve”, developer srednjeg nivoa znanja koji treba uglavno da “zavrće šrafove”.
Znači, ako govorimo o situaciji gde postoji jedan finansijer i ekipica koja odrađuje, onda smo na ovom nivou, ali ako govorimo o realizaciji neke dobre ideje par entuzijasta, može da se prođe i jeftinije.
Uf,
ove pretpostavke mi jednostavno nemaju bas nekog smisla jer nije nuzno da budu tri developera, nije nuzno da treba tri mjeseca, nije nuzno da imas prostor, nije nuzno toliko tih stvari da su ovakvi primjeri mnogima jednostavno beskorisni.
Nemoj me krivo shvatiti, zanimljiv mi je post i analiza potencijalnih troskova - no stvar moze biti toliko specificna da generalizacija ili bilo kakvo “kalkuliranje” na osnovu ovih parametara jednostavno bas i nije moguce.
Cak i ako ispravno dimenzioniras vecinu tih parametara, onda te pukne onaj najskakljiviji - vrijeme - samim tim i novac. Pa onda back to the drawing board ili muke isusove…
Sinke, Sinke — no hard feelings, ali i ti si zapeo za pretpostavke. Naravno da one mogu biti drugačije, ali ja sam išao napraviti izračun upravo za takav startup, jer je to ono što me zanimalo.
To je kao da kažem da idem pogledati vremensku prognozu za Zagreb, a ti kažeš da je to beskorisno jer neću saznati kakvo će biti vrijeme u Feričancima, New Yorku ili Kuala Lumpuru.
Analogije su nam obojici zestoke
OK, nisi bas specificno rekao da se radi i “takvom” startapu:)
Nije bed, kao sto rekoh - zanimljivo citanje, narocito nastavak.
Vrijeme je oblacno i kisovito, a sada nas Perica s vijestima iz sporta:P
Siniša, nije nužno ništa, ja sam uzeo isti koncept kakav je Berislav započeo, glupo je da poredimo nešto ako ne pričamo o istoj stvari.
Kako bi rekao Berislav, ti kažeš da je lepo vreme, ja kažem da je ružno, a ti u stvari pričaš o Zagrebu dok ja pričam o Beogradu, da bi mogli stvarno da uporedimo vreme morali bi da pričamo o istom gradu.