Kako financirati Web startup
Posljednjih par anketa pokazalo je da mnogi čitatelji ovog bloga imaju neke vlastite projekte koje su započeli, ili pak imaju ideju za koju smatraju da ima dobar komercijalni potencijal. No, da bi se taj komercijal realizirao potrebno je nešto i uložiti, odnosno kako kaže stara narodna — it takes money to make money.
Načini financiranja komercijalnih poduhvata su brojni, a u posljednje se vrijeme pojavilo i nekoliko novih, pa sam odlučio pobrojati sve koji su bar donekle dostupni našim startupima.
Bootstrapping
Ovaj popis započet ću jednim pomalo kontradiktornim savjetom. Dakle, ako želite pokrenuti posao, te tražite investitora, prvi savjet glasi: nemojte. To jest, nemojte tražiti investitora; ako je ikako moguće, pokušajte samostalno podići startup bez vanjskih investicija, što se naziva bootstrapping (ovaj naziv dolazi od ideje da vučete sami sebe za čizme i tako se podižete; u stvarnosti nemoguć zadatak, ali je to jedan od temelja poduzetništva).
To, naravno, podrazumijeva da odmah po pokretanju posla imate određene prihode, što je uvijek dobrodošlo čak i ako ćete kasnije tražiti investitore. Općenito, smisao svakog biznisa je stvaranje prihoda, i što prije postignete taj cilj to bolje. Naravno, ključna stvar je cash flow, odnosno novčani tok, kojeg možemo definirati kao odnos između rashoda i prihoda u nekom trenutku, i koji treba biti pozitivan ako vaš poslovni projekt ima smisla. Jasno, ukoliko vaš startup zahtijeva određene velike investicije — npr. morate kupiti kamion, ili neki jako skupi komad softvera — bootstrapping vjerojatno neće biti moguć; no ukoliko su vaši inicijalni troškovi mali ili ih možete pokriti samostalno bez individualne financijske injekcije (npr. ako razvijate program u slobodno vrijeme, radeći za nekog drugog) to je možda najbolje rješenje.
Prednost ovog pristupa je u tome da osigurava poduzetniku potpunu kontrolu nad razvojem tvrtke, jer nema suvlasnika koji ga mogu nadvladati; no nedostatak leži u svojevrsnoj izolaciji. Ako je poduzetnik osobno iskusan i s brojnim kontaktima, to može odlično funkcionirati; no mladim i manje iskusnim poduzetnicima je pomoć iskusnih partnera od neprocjenjive vrijednosti.
FFF
Ova kratica označava “prvu liniju” investitora, ljude na koje poduzetnik može (ako ima sreće) računati u vrlo ranoj fazi, dok još ne može pokazati nikakve rezultate svog rada i dok startup još nije ništa više od bube u uhu: friends, family and fools. Naravno, osnovni preduvjet je da imate prijatelje ili rođake koji imaju dovoljnu količinu novca potrebnu da biste pokrenuli projekt, te da su vam je spremni dati u zamjenu za udio u nečemu što još niti ne postoji (a možda nikad ni neće).
Prednost ove kategorije investitora je jasna: osim ako ste “crna ovca” u obitelji, prijatelje i rodbinu možete najlakše uvjeriti da ste u stanju ostvariti svoju veliku ideju. No tu je i ona loša strana: najbolji način da se posvađate s najbližima jest da u odnos uključite novac. Potrebno je dobro odvagnuti sve “za” i “protiv” u svakom konkretnom slučaju, a vrlo je vjerojatno da vaš bliski investitor nema znanja ni vremena brinuti se o svim detaljima, tako da će sva odgovornost pasti isključivo na vas.
Angel investitori
U suštini, jedina razlika između “angel” investitora i pripadnika prethodne grupe investitora leži u tome da angeli — uglavnom — znaju što rade. Angeli su pojedinci koji su stvorili nekakav imetak baveći se određenim poslom, te su zainteresirani uložiti u neki drugi sličan posao djelomično zbog mogućnosti financijskog dobitka, a djelomično kako bi pomogli nekome tko je u sličnoj situaciji u kakvoj su oni nekad bili.
Angeli najčešće nisu spremni investirati veće svote, no više su nego spremni pomoći svojim iskustvom i znanjem. Sama činjenica da su postigli uspjeh u djelatnosti u koju sad žele uložiti znači da imaju znanje, kontakte i osobnu reputaciju koja može samo pomoći vašem startupu.
Venture Capital
VC je prvi institucionalni oblik investitora s kojim će se vaš startup susresti, a u mnogo slučajeva on je ujedno i posljednji, jer će većinu tehnoloških startupa otkupiti neki veći subjekt i uklopiti ga u vlastitu ponudu.
Što je ustvari VC? Tko su famozni “venture kapitalisti”? Pa, ukratko, VC su investicijski fondovi, u svojoj osnovi vrlo slični otvorenim investicijskim fondovima koji sve više i kod nas postaju alternativa čarapi, oročenju i drugim oblicima štednje. Moderni kapitalizam poznaje bezbroj raznih tipova fondova, a VC fondovi su samo jedni od njih, specifični po tome što ciljaju na tzv. rizična ulaganja. Ova fraza može zavesti, jer je svako ulaganje po definiciji rizično; no VC fondovi računaju otprilike ovako: od deset investicija koje će uložiti, tri će propasti, tri će se održati na pozitivnoj nuli, tri će imati nekakav prihod, a jedna će uspjeti spektakularno i zaraditi dovoljno da fond pokrije sve troškove i ostvari solidnu zaradu za svoje ulagače.
Venture kapital u većini slučajeva neće ni razmatrati vašu ideju ukoliko već nemate neke konkretne rezultate: u najmanju ruku prototip projekta, a idealno je da imate i neke prihode, ako ne i profit. Upravo stoga VC nije za svakoga — njega treba razmatrati samo ako ispunjavate sljedeće uvjete: a) potrebna vam je veća količina svježeg kapitala za realizaciju nekog troška ključnog za razvoj tvrtke; b) spremni ste odreći se (značajnog) dijela vlasništva i kontrole nad tvrtkom; te c) ne razmišljate o svom startupu kao o “djetetu” koje želite ostaviti nasljednicima, nego ste spremni kad dođe trenutak prodati i ostatak svog udjela. No, brojni su slučajevi da venture investicija nije završila prodajom tvrtke, već je ona nastavila uspješno poslovati duži niz godina — najpoznatiji primjer na svjetskoj razini je Google, a u domaćim relacijama Perpetuum Mobile.
Ukratko, osnovna prednost venture kapitala je čista snaga koja leži iza njega, jer VC fondovi u pravilu raspolažu milijunskim iznosima. Njegov nedostatak leži u tome da ulaskom fonda osnivači gube dosta kontrole nad razvojem tvrtke. U kojoj mjeri će se VC miješati u operativno upravljanje razlikuje se od slučaja do slučaja; iako je u pravilu VC spreman prepustiti uzde osnivačima — na kraju krajeva, da nemaju povjerenja u njihovu sposobnost ne bi bi uložili u njihov projekt — treba očekivati da u slučaju ozbiljnih problema neće sjediti skrštenih ruku.
Neki novi klinci
Gore navedeni oblici ulaganja predstavljaju tradicionalne metode pokretanja startupa, no kao i u sve ostalo, tako se i “industrija” ulaganja razvija, tražeći nove metode ulaganja u startupe.
Mikroulagači: Y Combinator i TechStars
Medijski (čitaj: na Internetu) možda najeksponiraniji od tih novih ulagača je Paul Graham, programer i pisac koji je svoju tvrtku Viaweb prodao Yahoou i završio s nekoliko milijunčića u džepu. Želeći pomoći mladim poduzetnicima koji su u sličnoj situaciji u kakvoj je i on bio kad je pokretao Viaweb, osnovao je agenciju Y Combinator koja ulaže u Web startupe u vrlo ranoj fazi. Iako je model ulaganja dosta sličan klasičnim angel investitorima, Graham je primijenio pomalo neuobičajen sustav odabira: svake godine organizira dvije “runde” — ljetnu u Cambridgeu, Massachusets (predgrađe Bostona gdje se nalazi i legendarni MIT), te zimsku u Mountain Viewu, Kalifornija (legendarni gradić u Silicijskoj dolini gdje se nalaze tvrtke kao što su Google, Red Hat i Silicon Graphics). Tijekom svake runde između prijavljenih startupa odabiru se oni koji će dobiti relativno malenu svotu — u pravilu ispod $20.000 USD — koja je dovoljna da 2-3 osnivača razviju projekt do te mjere da može zainteresirati druge investitore, prije svega venture kapital. Na taj se natječaj može prijaviti svatko, pod uvjetom da želi i može prvo doći u Cambridge ili Mountain View na prezentaciju, a potom nekoliko mjeseci provesti tamo razvijajući proizvod. Više o ovoj mogućnosti možete pročitati na siteu Y Combinatora.
Vrlo sličan model pokrenula je i grupa venture i angel investitora iz Colorada, koji su pokrenuli projekt nazvan TechStars. Počevši od ove godine, oni planiraju odabrati deset startupa i odvući ih u Boulder, Colorado, investirajući u svakoga po $5.000 USD po osnivaču (do najviše tri osnivača) za 5% vlasništva. Tijekom ljeta ti će startupi trebati u Boulderu razviti svoje projekte i posao, uz potpunu pomoć cijelog niza iskusnih poduzetnika, investitora i drugih mentora.
Oba ova pristupa pogodnija su za mlađe poduzetnike, bez većih obiteljskih obaveza, te za timove koji su fokusirani na stvaranje proizvoda, dakle prvenstveno timove developera. Ukoliko se prepoznajete u ovom opisu, te ako je vaš projekt potencionalno zanimljiv na svjetskom tržištu, slobodno se prijavite.
CRV QuickStart
Tražeći nove načine ulaganje u ranim fazama startupa — koje venture kapital tradicionalno izbjegava ako može — američka venture tvrtka Charles River Ventures (inače jedan od jačih VC igrača u SAD-u, koji je izmežu ostalog investirao u Excite i Sybase) pokrenula je QuickStart, originalan koncept kroz koji poduzetnici mogu podići zajam. No, za razliku od klasičnog bankovnog zajma, ukoliko vaš startup kroz neko vrijeme realizira drugu rundu investicije ovaj zajam prelazi u klasičan udio, te ga ne morate vraćati (ali naravno umjesto toga dajete određeni postotak udjela u vlasništvu).
Prednosti ovog pristupa su u tome što je ovakav zajam vjerojatno lakše dobiti nego kod domaćih banaka, a također je i jednostavnije doći do novca nego da računate na venture kapital. Nedostatak je što, ukoliko ne uspijete dobiti novu rundu investicija ostajete s teretom kredita kojeg trebate vratiti. Dakle riječ je o svojevrsnom dvosjeklom maču, no on može biti zanimljiv projektima s velikim potencijalom i potrebom za hitnim početnim kapitalom.
Fundable
Pored tradicionalnog oblika prikupljanja razvojnih sredstava, svakodnevno se pojavljuju novi pristupi ovoj problematici. Jedna od mogućnosti koje vam stoje na raspolaganju — naročito ako imate konkretne kupce spremne platiti vaš proizvod, ali vam nedostaje kapitala za razvoj — jest Fundable.
Fundable predstavlja mjesto za prikupljanje novca za svakojake svrhe, u različitim iznosima. Dobar primjer je kad se za masovnu kupnju može dobiti značajan popust: primjerice imamo slučaj kad se nedavno šezdeset i četvero ljudi udružilo kako bi zajedno kupili 100 komada nekakvog mikrofona. To im je donijelo značajan popust kod proizvođača i svatko je dobio svoj(e) mikrofon(e) po daleko nižoj cijeni nego da je išao samostalno.
Drugi način korištenja Fundablea jest prikupljanje donacija za dobrotvorne svrhe, ali i jednostavno zanimljive projekte. Tako smo nedavno imali otvoren poziv za financiranjem amaterskog filma, netko pak traži pomoć pri kupnji knjiga za fakultet, a imamo i troškove veterinara za Sashu ili rođendanski poklon za Melanie.
No kako vam Fundable može pomoći u realizaciji poslovnog projekta? Jednostavno: otvorite novi fundraising za vaš projekt, preko kojeg ćete prikupiti novac vaših klijenata prije nego što uopće realizirate projekt, kako pokazuje ovaj primjer. Fundable se brine o tome da transakcija bude pravedna i da se u slučaju problema novac vrati onima koji su ga uplatili.
Pored Fundablea postoje druga slična rješenja, kao što je Prosper, gdje korisnici jedni drugima posuđuju novac prema određenim uvjetima. Kao što rekoh, ovakva rješenja nisu za svakoga, ali u nekim slučajevima mogla bi sasvim dobro funkcionirati.
Bicro
Za kraj ovog podužeg posta red je da spomenem i jednu domaću mogućnost. Riječ je o ustanovi punog imena Poslovno-inovacijski centar Hrvatske, odnosno skraćeno Bicro, a koju je hrvatska Vlada osnovala još prije devet godina “radi provedbe vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju kao središnju ustanovu za razvoj i unaprjeđenje inovacijskog i tehnologijskog sustava”. Iako se prijašnjih godina za njih nije puno čulo, Bicro je prije nešto više od tjedan dana uputio javni poziv za podnošenje projektnih prijava u njegove programe, koji je otvoren do 30. studenog 2009. godine.
U sklopu Bicra pokrenuto je pet programa o kojima možete više saznati na njihovom siteu, no za ovaj članak je posebno zanimljivi program RAZUM, koji je namijenjen upravo osiguravanju početnog kapitala za novoosnovana poduzeća, dakle startupe. Model investiranja je tzv. uvjetni kredit, što znači da kredit treba vratiti samo u slučaju uspješnog poslovanja.
Zaključak
Mislim da sam manje-više prošao kroz sve investicijske opcije, a ako je nekom potrebno pojašnjenje ili nadopuna, komentari i kontakti su uvijek otvoreni. Naravno, kao i uvijek, posebno pozivam sve koji imaju vlastite projekte a nedostaju im ključna znanja i vještine za poslovni razvoj.
Popularity: 95% [?]




Toooo!
Zakon post, ovaj cu si isprintat’:)
Odlično! Upravo spremam jedan post pa ću probati nadopuniti priču sa ovim “domaćim” fondovima (Copernicus, Quaestus, Seaf, Horizonte..), kontaktirat ću ih da probam dobiti što svježiji info.
Prema mojem saznanju, stanje je trenutačno ovakvo: Horizonte je jedini koji još ima novca na raspolaganju, dok su ostali investirali što su imali i sad polako idu prema kraju svog životnog vijeka (VC fondovi se osnivaju na određeno vremensko razdoblje, s određenim iznosom sredstava, a što su kasnije u svom “vijeku” manje ih zanimaju visokorizični projekti). Od novih fondova, jedan se upravo osniva za područje Slovenije, Hrvatske i ostatka regije, dok drugoga pokreće Bicro i do kraja ožujka bi se trebalo znati što je s tim.
Naravno, moje informacije su lako moguće nepotpune, tako da me jako zanima rezultat tvojih kontakata!
Post ti je zakon. Svaka čast.
Tekst je izvrstan. Što kaže Siniša trebalo bi ga odštampati, ili još bolje objaviti u cjelini u nekom štampanom IT izdanju ili magazinu nove ekonomije. Možda da ga preko Borje šibneš u PC Chip u poslovnoj rubrici
Odlican post. Ja sam jos jednu stepenicu nize od prvog koraka: treba mi i coder-entuzijast koji ce moje ideje sprovesti u djelo (;
To se kaže: “treba mi partner”.
Možda uskoro nešto napišem i o tome.
Vrlo zanimljivo, nekoliko novih opcija za koje nisam znao. Nadam se kako će se i moj projekt uskoro naći u linkovima s desne strane
Bravo, ja ga već štampao
. Fundable strategiju je realizovao još Vuk Karadžić (koji je osnivač mnogih strategija koje se danas koriste u poslovanju) kada je sa Kopitarem pripremao Rečnik još u 19. veku
Post je super pogotovu za one koji nemaju nikakvog iskustva za venture kapitalom, a koji imaju neku ideju ili prototip, pa sami mogu da osmisle svoj put finansiranja projekta.
Odličan post. Ovo mi je svakako potrebno jer sam na početku jednog svog projekta.
Onda svakako navrati u četvrtak na OpenCoffee!
Tesko je u ovoj oblasti Evrope napraviti bilo sta.
Inače, bacite oko i na ovaj link: http://www.hladnik.hr/web_investiranje/
“u postolara su…” LOL odlični su “investitori”
Da, ali ja sam čula da je taj bicro teško pranje novca i da ne funkcionira nikako osim za MZOŠ-u bliske suradnike. Jel netko radio šta s njima?
Kao i sve državne institucije, moguće je da i u Bicru ima i žita i kukolja. No poznajući osobu koja je odnedavno njihov glavni direktor, vjerujem da će cijeli projekt donijeti više dobrih nego loših efekata.