Malo nas je al’ nas nema…
Upravo sam u listu linkova na domaće projekte dodao par komada koje mi je poslao Siniša putem Webote foruma. Na listi se sad nalazi jedanaest linkova, a kako sam ih unosio i pregledavao nisam mogao izbjeći da mi jedna stvar ne upadne u oko: osim activeCollaba, svi ostali projekti — dakle više od 90% — namijenjeni su isključivo domaćem tržištu (gdje se pod domaćem podrazumijeva zemlja autora).
Odnedavno pratim analizu Web 2.0 aplikacija u raznim zemljama koje provodi Read/Write Web, a u članku o španjolskoj Web sceni uočio sam rečenicu koju je zanimljivo usporediti s gore navedenom činjenicom:
[…] Spanish Web entrepreneurs think that Spanish-only sites have a limited audience - “only 300 million people or so” (!) - so a lot of them create multilingual apps.
Dakle njima govorno područje španjolskog jezika — koji je službeni jezik u dvadeset jednoj zemlji (plus Europska unija i ujedinjene nacije) — nije dovoljno jako tržište, a mi se ograničavamo na mala nacionalna tržišta koja u nekim slučajevima ukupno imaju manje stanovnika nego neka predgrađa Ciudad de Mexica.
Po mom (ne)skromnom mišljenju, lokalno orijentirani projekti osuđeni su na propast. Bacimo pogled na listu: kao što rekoh, activeCollab je jedini orijentiran na svjetsko tržište, no on nije klasični online projekt već open-source aplikacija; Aukcije.hr i Limundo nemaju što raditi na svjetskom tržištu gdje dominira eBay; KupiBON i Metak su najbolji kandidati na svjetskom tržištu, jedino prvi mora osigurati suradnju s lokalnim mobilnim operaterima, a drugi nabaviti veću bazu jezika; Povez i Stari prijatelji imaju naravno beskrajno jaču globalnu konkurenciju, a ovi drugi su i vrlo lokalnog karaktera; ostali su prvenstveno jezikom orijentirani na domaće tržište; jedino nisam sasvim siguran kakve potencijale ima Momenat, koji još nije službeno objavljen, ali domena mi također ukazuje na lokalni karakter.
Zanima me vaše mišljenje: u čemu je naš problem? Zar je moguće da smo toliko jadni da ne možemo smisliti ništa originalnije od blijedih kopija svjetskih uspješnica? Ili se držimo one “bolje velika faca u malom selu nego nitko i ništa u gradu”?
Popularity: 33% [?]
Pogledaj i ovaj svojevrsni plagijat digg-a: http://www.krtica.ba
hm, zgodno si ovu temu izvukao. ne mogu se ne sjetiti mišljenja jednog kolege/prijatelja koje djeluje kao svojevrsni ‘lokalpatriotizam’ - naime, u doba kad smo razglabali o web stranicama na hrvatskom jeziku ili na globalnom engleskom, njegov stav je bio da želi doprinijeti razvoju i bogatstvu domaćeg weba…
u to doba su još bile ’stranice’ in, danas su to servisi, ali ta neka misao je njemu tad bila u glavi (ne znam jel još uvijek
).
meni je to uvijek bilo malo ograničavajuće, iako sam aktivan i na forumu o mobilnim komunikacijama na hrvatskom i glazbenom siteu na hrvatskom. ipak, mislim da se ne treba ograničavati baš zbog premalog tržišta i tužne činjenice da se od domaćeg weba teško može živjeti jer s jedne strane ljudi (korisnici) nisu tu kod nas veliki potrošači kad su svi zaduženi na sve strane, a s druge strane marketinškim kućama se ne da ulaziti još uvijek u područje web oglašavanja pretjerano, iz mnogih razloga od kojih je prvi i najvažniji nerazumijevanje internet medija (niti su spremni na ulaganje u učenje i razumijevanje istog, već su prema tome vrlo inertni, ali to je već za neku drugu raspravu).
opet - kod globalnih projekata je većini koji se bave ili žele baviti time nepoznata regulativa vođenja globalnog poslovanja, načina plaćanja i troškova na to plaćanje (još uvijek nismo u uniji pa granice, pa ovoono, a nije da baš imamo neko mjesto na webu gdje bi se mogli upoznati s time kako to funkcionira…).
a i dobra ideja za svjetsko tržište se teško rađa, mi smo još uvijek u fazi kopiranja uspješnih globalnih projekata na lokalnu razinu.
digresija: kad sam bio u češkoj prošle zime, tamo uglavnom za sve imaju domaće servise. za ptretraživanje se koristi ’seznam’ (analogija našem pogotku), on vraća stranice s informacijama na češkom, dakle domaćem jeziku koji svi razumiju, i kvaka je u tome da te informacije postoje na domaćem webu i na domaćem jeziku što je sigurno prednost za populaciju koja ne barata engleskim kao mi koji se bavimo računalima i to nam je drugi jezik. zaključak ove digresije je da je dobro imati domaće servise i informacije na domaćem jeziku, no tu se vraćamo na onaj dio gore o financiranju istih iz oglašivačkog novca kad već korisnici sami nisu spremni platiti usluge da bi servis ili stranica živjela od toga (ili nisu u mogućnosti ili nemaju povjerenja u internet transakcije…).
Hahaha, pretpostavljam da sam ja taj koji spominješ u prvom odlomku
Evo i linka na temu http://www.webote.com/forum/index.php?topic=80.0
Lokalno ili globalno ovisi o tome što radiš. Istina je da je globalno tržište veće, ali je veća i konkurencija. Neki jaki domaći igrači ne bi imali šanse da uspiju vani. Npr. Blog.hr, s onako faličnim servisom kakav je bio od početka (misli na tehnički dio; a koliko vidim i nisu baš ostvarili preveliki napredak) ne bi imali nikakve šanse vani (osim što bi možda dospjeli na Daily WTF). Za nastup na domaćem tržištu ne treba ti previše inovativnosti. Samo se prekopira neki strani uspješni projekt.
Za uspjeh vani treba pronaći nišu koja nije ispunjena (u jednom tržavnom dokumentu to zovu tržište ‘niche’
), posao treba odraditi na nadprosječni način, ali opet ti to ništa ne garantira.
Stoji činjenica da je mentalitet gazde u selu krivac za nedostatak domaćih projekata za globalno tržište, ali gledaj to s druge strane…Španjolsko jezično područje ima i 70 puta više potencijalnih developera od nas pa je veća vjerojatnost da će oni injedriti neki uspješan globalan projekt nego mi.
U pravu si, ali…
Idem unatrag.
Ovo za španjolsko područje stoji, ali RWW govori isključivo o poduzetnicima iz Španjolske, koja ima samo 44 milijuna stanovnika. Gledaj to ovako: Španjolcima je jezično tržište premalo, pa idu globalno; a mi zaziremo i od vlastitog jezičnog tržišta pa se zatvaramo u lokalno.
A to što kažeš da vani treba pronaći nišu koja nije ispunjena: bilo gdje, treba pronaći problem koji nije riješen, ili je riješen loše.
I treće: “Za nastup na domaćem tržištu ne treba ti previše inovativnosti. Samo se prekopira neki strani uspješni projekt.” To stoji, ali “strani uspješni projekt” možeš iskopirati na bilo kojem tržištu. Samo je pitanje hoćeš li biti uspješan, bio projekt originalan ili ne: uvjeren sam da jednostavne kopije uspješnih servisa ne mogu uspjeti na ovom nikakvom domaćem tržištu, da su ne znam kako kvalitetno napravljene, osim eventualno rijetkih iznimaka.
Vrlo dobro Berislave!
Svidja mi se u kojem je smjeru krenula rasprava.
@Vuk:
“zavrsili na Daily WTF” .. ranio si me!